Ciljevi programiraju naše misli prema uspjehu!

Danas ljudi često postavljaju ciljeve i donose odluke u točno određenim periodima tijekom godine. Najveći broj ljudi to radi početkom nove godine, prije ljeta i nakon blagdana. Samim time što postoje određena vremenska razdoblja kada su ciljevi popularni, kao takvi osuđeni su na propast. Kada razmišljamo o ciljevima i novim odlukama, očito je da se želimo mijenjati i da nam se nas dosadašnji način života više ne sviđa. A ako se želimo mijenjati, to radimo zbog sebe, tako da nije logično čekati određeni dan u godini da s time i počnemo. Vrlo je jednostavno, onaj tko čeka ili misli da ne može, zapravo ne želi.

Samim time što smo dobili želju da nešto napravimo od svojega života, nismo dobili garanciju da ćemo u tome i uspjeti. No, činjenica je da ako želimo biti uspješni, moramo imati ciljeve koji će nas do toga i dovesti. Ciljevi su bitni jer nam daju osjećaj pravca. Teško je zamisliti da ćemo biti isto motivirani onoga dana kada krenemo i nakon mjesec dana. Prirodno je da se pojave i loši dani, negativne emocije i da poželimo odustati. Nitko ne garantira da će biti lako, naprotiv, neuspjeh je put do uspjeha. U sklopu toga, cilj ima najveći smisao – on je tu da nas podsjeti kamo idemo i u one dane kada želimo odustati ili nam se čini da više nema smisla to što radimo.

Često ljudi mentalno zamisle svoje cilj. Problem s time je da je taj cilj ostao “zapisan” samo u našoj glavi, kroz koju dnevno prođe otprilike od 70 000 do 90 000 misli. Zadržavamo većinom one negativne koje se onda ponavljaju, tako da je teško očekivati da će nam jedan san u glavi pobijediti sve ono čega se bojimo. Nakon najmanje tri dana više se nećemo ni sjećati svojega cilja i nastaviti ćemo živjeti kao i do sada, uz određenu dozu frustracije jer opet nismo uspjeli.

Ako zapišemo cilj, ne samo da ga nećemo zaboraviti nego imamo 42% veće šanse da ćemo ga ostvariti. Čak i ako ga ne ostvarimo, opet ćemo se pomaknuti od tamo gdje smo sada, tako da u oba slučaja možemo samo dobiti. Da bi nešto bio cilj koji ima potencijala da ga provedemo u djelo, nije ga dovoljno samo zapisati. Papir sam po sebi trpi sve što na njega stavimo, ali neće odraditi stvari umjesto nas.

Da bi nešto nazvali ciljem, on mora zadovoljavati nekoliko kriterija:

  • cilj mora biti nešto što mi zaista želimo i što nam je važno – ne našoj obitelji, okolini i prijateljima jer ne ispunjavamo tuđa očekivanja nego svoje ciljeve
  • cilj mora biti nešto u čemu se možemo zamisliti – možda nam se čini da naš prijatelj dobro živi kao poduzetnik, ali to ne znači da bi nas taj posao usrećio i da bismo postigli isto što i on
  • cilj mora biti konkretan, što znači da moramo odrediti ŠTO, KAKO, KADA, GDJE i ZAŠTO ga želimo ostvariti
  • cilj mora biti nešto za što vjerujemo da je moguće ostvariti, jer u suprotnom ne isplati se ni pokušati
  • cilj mora biti nešto što neće povrijediti druge, jer sve što je izgrađeno na lošim temeljima, ubrzo se raspadne
  • cilj mora biti nešto za što smo spremni platiti cijenu, bilo u vremenu ili trudu, jer ništa ne dolazi preko noći i ne postoji linija manjeg otpora u ovom slučaju

Kod postavljanja ciljeva, bitno je da oni budu veliki, ali ne i nemogući. Jer ako vjerujemo da je nešto nemoguće i postoje realni razlozi za to (primjerice, ako odredimo premalo vremena za veliki cilj), nećemo ni dati sve od sebe da to ostvarimo. Važno je da to bude nešto što nam nije lako ostvariti, a donosi nam neku dobrobit. Isto tako, ako su veliki ciljevi, postajati ćemo jači kako ih budemo ostvarivali, pa čak i ako ne dostignemo krajnji rezultat.

Kada krenemo razmišljati o svojim željama i snovima, bitno je odrediti ono što je nama bitno u životu. Za neke je to bolja materijalna situacija, za neke bolji međuljudski odnosi itd. Mijenjati ćemo se samo zbog nečega što nama donosi zadovoljstvo u život. Bez obzira koliko voljeli svoju obitelj, partnera ili prijatelje, nećemo dati sve od sebe ako je to nešto što bi njih učinilo sretnima. Isto tako, možda će nas životne okolnosti i izazovi natjerati na promjenu. A u takvim situacijama najčešće nemamo izbora osim napraviti to što je potrebno da bi nam bilo bolje.

Kada se odlučimo za promjenu, najčešće je riječ o velikim ciljevima, koji zahtijevaju dugogodišnji trud. Problem kod velikim ciljeva je što najčešće ostajemo frustrirani, jer nas za kratko vrijeme napusti motivacija i entuzijazam koji imamo prvih par dana i mislimo kako smo si zadali preveliki korak. To je i istina, ali ne zato što mi to ne možemo, nego pristupamo na krivi način. Postoje dvije vrste ciljeva za definirati: dugoročni cilj koji služi kao evaluacija na kraju i mali dnevni ciljevi koji nas vode do ispunjenja velikog cilja. Razlika je u tome što nad malim ciljevima imamo kontrolu, to je najčešće ono što obavimo u jednom danu i na to možemo utjecati. Ako odredimo samo veliki cilj, ne znamo niti odakle krenuti, čini nam se kao da svaki dan radimo nešto što ne daje rezultate, počinjemo odugovlačiti, putem nam se čini da nema smisla i želimo odustati, što na kraju i napravimo.

Dakle, ako je nekome dugoročni cilj da popravi svoju financijsku situaciju, dnevni cilj je u tome da svaki dan napravi nešto što bi mu moglo povećati prihod, bilo to da razvije svoj hobi toliko da ga pretvori u novac, radi nekoliko sati duže, poradi na obrazovanju i pronađe bolji posao ili izgradi pasivni prihod kroz vrijeme. Ako netko želi smršaviti, ako odredi dnevne ciljeve u sklopu toga da će svaki dan napraviti određeni broj koraka ili odraditi trening, za mjesec dana će sam vidjeti razliku. Ukoliko to ne napravi, prva dva dana će iscrpiti svoje tijelo treninzima i smanjenim unosom hrane, a treći dan se vratiti starim navikama jer mu to ne funkcionira i ne može tako dugoročno. Važno je da zapišemo i dugoročni i kratkoročni cilj jer ćemo inače pronaći izgovore (primjerice, ako si zapišemo da sutra idemo na trening u 5 sati, onda ćemo i otići jer smo si tako odredili dan prije, ukoliko to ne napravimo, nećemo naći vrijeme za tu aktivnost).

S obzirom da u životu nemamo kontrolu nad svime, uvijek nam se nešto iznimno može naći na putu prema ostvarenju naših ciljeva. Tako postoje tri zone utjecaja koje mogu direktno ili indirektno utjecati na ono što radimo. Prvi je izravan utjecaj koji imamo na svoje misli, emocije i stavove, dakle to je ono nad čime imamo potpunu kontrolu i samo je na nama kako ćemo to iskoristiti. O toj zoni ovise sljedeće dvije. Neizravan utjecaj imamo na slobodno vrijeme jer ga nerijetko ne određujemo mi sami, na odnose s drugima jer je to dvosmjeran proces, financijsko stanje, prevenciju bolesti i slično. Nikakav utjecaj nemamo na društvo, politiku i kulturu.

Na neke stvari nemamo utjecaj i one nam mogu velikim dijelom determinirati život kakvim sada živimo, ali samo mi biramo kako ćemo se prema tome odnositi. Danas se ljudi vole natjecati kome je teže u životu, tko ima veće troškove i sve ćemo učiniti da se prikažemo kao najveća žrtva. Ako prihvatimo takvo razmišljanje i krećemo se u takvom okruženju, onda će nam država i politička situacija u njoj biti kriva što imamo premalo novaca, a naposljetku i za to što se ne osjećamo dobro. Ako imamo loše navike to će nas dovesti do zdravstvenih problema, pa će nam opet biti krivo zdravstvo jer nas ne liječe kako treba. Sve je međusobno povezano i kako od nas ide sve, na nama je odaberemo hoće li to biti pozitivno ili negativno.

Kada postavljamo cilj, moramo obratiti pažnju na ključne stvari koje će nas na neki način ograničiti, odnosno voditi do cilja. Zato je najbolje razmišljati u okvirima SMART ciljeva koji imaju pet glavnih odrednica. Tako cilj mora biti specifičan, jer ako ne znamo točno i jasno što želimo biti ćemo zbunjeni, a zbunjena osoba neće napraviti ništa. Isto tako, cilj mora biti mjerljiv na neki način, odnosno, da možemo pratiti svoje rezultate i krećemo li se u dobrom smjeru. Nisu sve stvari mjerljive, ali sve možemo na neki način evaluirati. Moramo pripaziti da cilj bude dostižan, ali izazovan, jer ako si postavimo cilj koji nam ne predstavlja izazov, nećemo se osjećati kao da smo nešto posebno napravili, jer svaka veća promjena traži od nas određene izlaske iz zone sigurnosti i ugode. Ono što je najbitnija stavka, cilj nam mora biti značajan, mora za nas imati neku vrijednost jer ga i postavljamo da bi nama bilo bolje. Za kraj mora biti i vremenski ograničen, kako bi si stvorili osjećaj hitnosti, jer ako to ne napravimo, uvijek ćemo čekati sutra, ponedjeljak ili sljedeći mjesec da krenemo, misleći da imamo vremena, a pravi trenutak najčešće stigne kada nas i zadnja motivacija napusti.

Kada postavimo cilj, tada je veliki dio gotov, ali i tek počinje. Jedan od važnih koraka do uspjeha jest da potvrđujemo svaki dan taj cilj tako da zamišljamo i ponašamo se kao da smo ga već postigli. Za svakoga je to drugačiji način, netko će zapisati cilj na karticu koju će svakodnevno nositi sa sobom, a netko će ga zalijepiti na vidljivo mjesto da ga pogleda čim se probudi. Koji god način da odaberemo, važno je samo da vizualiziramo sami sebe kako ćemo se ponašati i što ćemo raditi kada ostvarimo taj cilj. Jer ako ne znamo kako ćemo se osjećati i što ćemo raditi, zašto uopće želimo to ostvariti?

U sklopu ovoga ima smisla da odredimo što je nama bitno u životu i u što mi vjerujemo. Jer mnogi vide kako je nekome dobro u njegovom poslu i žele to i za sebe i upravo iz tog razloga su i neuspješni. To je pogrešan način jer se gleda posljedica, a ona nije sredstvo za postizanje cilja, već je cilj sredstvo koje će nas dovesti do posljedice, koja će postojati u svakome slučaju, kao uspjeh ili neuspjeh, što god mi odaberemo. Isto tako, u sve ono u što sami vjerujemo i ima smisla za nas će nam funkcionirati. Ne odmah, ali vrijeme i trud će nas dovesti tamo gdje vjerojatno nismo ni sanjali da ćemo završiti.

Kada zapišemo svoje ciljeve, moramo zapisati i na koji ih način planiramo zadržati. Jer nije rijetkost da ljudi postignu ciljeve i vrate se na staro. Ako smo se odlučili na promjenu, odlučili smo se i na promjenu navika jer nam očito sa starima nije bilo dobro, pa je onda logično da ćemo stvoriti nove. Nema smisla biti na dijetama i paziti na prehranu, ako nismo odredili plan kako ćemo zadržati izgled koji dobijemo. Nema smisla zarađivati i dodatno raditi za novac koji ćemo potrošiti na nevažne stvari i za mjesec dana opet biti na starom.

Što god odabrali za sebe u životu, bitno je samo da smo dosljedni na putu u ostvarenju svojih ciljeva. Koji god način odaberemo, ako vjerujemo u njega i ako pratimo rezultate, on će nam donijeti rezultat. Ciljevi programiraju naše misli prema uspjehu, pomoću ciljeva znamo gdje idemo i znamo da je to za nas moguće, jer smo za svaki dan za 1% bliže tome nego smo bili jučer. Svrha je ciljeva fokus, jer ako nismo fokusirani na nešto specifično, već na stotinu stvari odjednom, nećemo napraviti niti jednu. Koliko god da je kreativan naš um i koliko god se ideja sjetimo, on neće krenuti u akciju tako dugo dok nema jasne zadatke i ciljeve.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s